Kultura sjećanja i borba protiv zaborava: Rezolucija kao opomena protiv poricanja genocida

Vijesti 19. apr 202410:20 1 komentar

Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i političari iz Republike Srpske negiraju da je u Bosni i Hercegovini jula 1995. godine počinjen genocid. U susret glasanju o Rezoluciji o Srebrenici u UN-u u "Novom danu" tematizirali smo kulturu sjećanja sa gostima iz regiona koji se bore za istinu, a protiv zaborava. O generalnom značaju Rezolucije o Srebrenici za N1 govorili su Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Margareta Blažević, Youth Initiative for Human Rights u Hrvatskoj i Nedžad Novalić iz CNA tima ratnih veterana i mirovnih aktivista.

Slavljenje ratnih zločinaca – krivično djelo

Novalić je na početku gostovanja kazao da zabrinjavaju poruke koje smo jučer čuli na mitingu u Banjaluci. Što se tiče odluke Narodne skupštine Republike Srpske na jednostranom prenosu nadležnosti sa države na entitet nivoa sa ciljem stvaranja paralelnog izbornog sistema unutar entiteta, Novalić kaže da ostaje da se vidi šta će se dešavati.

“Iz perspektive nekoga ko živi ovdje i ko je običan građanin, sve zvuči konfuzno. Nije jasno na koji će način izbori koji predstoje se provesti i kako će se provesti. To kod građana izaziva strah“, rekao je, dodajući:

“Fotografija, jučer koju smo vidjeli – Ratka Mladića, je zabrinjavajuća, jer poručuje negdje da se zločinac slavi”.

Podsjetio je da je slavljenje ratnih zločinaca krivično djelo.

Sonja Biserko je navela da se nada da će međunarodna zapadna zajednica staviti tačku na ovaj proces i da na neki način završi političku karijeru predsjednika RS Milorada Dodika.

Blažević je istaknula da genocid u Srebrenici budi negativnu i nelagodnu psihološku pojavu, koju nazivamo kognitivnom disonancom ili unutarnjim konfliktom između dva vjerovanja koja se međusobno ne slažu.

“Jer, naime prihvatiti sudski utvrđene činjenice i odgovornosti za genocid u Srebrenici, značilo bi preispitivati pa ultimativno izmijeniti karakter i fundamentale vrijednosti rata, koji je dominatnim narativnom označen kao odbrambeni ili oslobodilački rat, tijekom kojeg su su se bosanski Srbi branili od navodne opresije i prijetnje, koju su za njih predstavljali Bošnjaci i Hrvati. Upravo to vidimo kroz te narative i jučer na mitingu, koja se konastantno spominje, ta prijetnja srpskom narodu, koju ova rezolucija predstavlja”, rekla je Blažević.

Biserko: Nikad nije pokrenut proces uvažavanja

Brisanje ili negiranje bilo kakve odgovornosti Srbije, podsjeća Biserko, traje već dugo.

“Zapravo od samog početka se odupirala, ali treba napomenuti da prvih 10 godina, takozvane demokratske vlasti su predale osuđene ratne zločince. Mđutim, nikad suštinski nije pokrenut proces uvažavanja svega onoga što je viđeno i doneseno u Hagu. Smatra se da je predajom Karadžića i Mladića završena ta faza, i od tada se svi razni zločinci glorifikuju kroz razne grafite“, kazala je Biserko.

Ova rezolucija, slažu se naši gosti, je neka vrsta opomene Srbiji zbog poricanja i negiranja genocida.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare