Kada je počeo rat u BiH imao sam trinaest godina, sasvim dovoljno da jasno shvatim šta se dešava. Nažalost i da upamtim koliko je rat zlo i kakve posljedice ostavlja. U prethodne dvije decenije sam po zanimanju novinar i jedna od nezaobilaznih tema su one ratne i postratne. Pokušavam dokučiti što uzrokuje krizu i konflikte u društvima te kako dolazi do ratova. Kako je moguće da školski drugari, kumovi, komšije, prijatelji, pa čak i braća preko noći postanu smrtni neprijatelji.
Dio odgovora sam dobio na treningu koji je organizirao Centar za nenasilnu akciju u Ulcinju. Grupa od dvadeset polaznika zajedno sa trenerima izolovani deset dana sa mnoštvo interaktivnih radionica. Pretresli smo naše osjećaje, traume, sjećanja.
Trening je vrlo intenzivan, interaktivan, edukativan, na momente vas preplave emocije, ali sve ima smisla. Tu naučite životne i društvene lekcije i steknete trajne prijatelje. Jedna od rijetkih radionica koja ima potpun smisao, svrhu i korist. Odmah po završetku sam nagovarao prijatelje i poznanike da se prijave na naredne radionice, što su neki učinili i nisu požalili.