Uz izložbu upriličen je javni dijalog o kulturi sjećanja, modelima memorijalizacije i mogućnostima promjene o čemu su, velikom broju posjetilaca, govorili aktivisti i članovi centra Nedžad Novalić, Edo Kanlić, Mirjana Trifković i Davorka Turk.
“Organizujemo izložbe kako bi ljudima približili kakva je memorijalizacija i kultura sjećanja kakvu trenutno imamo, je li to dobro i u kakve probleme nas može uvući. Centar za nenasilnu akciju je radio istraživanje prije nekoliko godina i snimili smo jako veliki broj spomenika i za njih prikupili podatke, preko 85 spomenika sa sve tri nekad zaraćene strane, večeras ovdje predstavljamo 50. Ono na šta želimo upozoriti i potaknuti javnu raspravu jeste da ovi spomenici obično pričaju priču koja je zatvorena za one druge, na njima možemo pronaći i izravne poruke mržnje. Ono o čemu moramo razmišljati je da li je to ono što mislimo ostaviti budućim generacijama, je li to ono što doista želimo ostaviti i kakav im to svijet želimo ostaviti. Želimo ih potaknuti da grade neko bolje društvo od ovog koje smo mi izgradili, od ovog proteklog rata i nadamo se da ova izložba može tome doprinijeti”, kaže Davorka Turk, aktivistica Centra za nenasilnu akciju.
Cilj same izložbe i kompletnog rada na tom polju već godinama u BIH i regionu jeste izgradnja jedne drugačije kulture sjećanja, ističe Nedžad Novalić iz Centra za nenasilnu akciju.
“Kulture sjećanja koja bi imala mjesta i dala mjesta za sve žrtve i žrtve drugih. Ono što jeste činjenica i što mi je posebno drago da smo u Goražde dolazili više puta, da smo ovdje dolazili sa jednom mješovitom grupom ratnih veterana sa prostora bivše Jugoslavije koji su posjetili mjesta stradanja i položili cvijeće i to jeste na neki način put kako izgraditi bolju i drugačiju kulturu sjećanja na sve što se dešavalo 90- tih u BIH i regionu”, ističe Novalić.
Izložbu je do sada ugostilo nekoliko gradova u BIH i Srbiji, zatim Skoplje, Podgorica i Beč.
“Ima izuzetnih primjera sa lokalnog nivoa koji nažalost nisu toliko prisutni u bh. javnosti i općenito u javnosti regiona i o njima bi trebalo svakako govoriti, da postoje ljudi koji jesu spremni raditi na ovakvim teškim temama, jesu spremni da otvore prostor i kod sebe i drugih za stradanja drugog naroda, da obilježe ta stradanja i da odaju počast žtvama i zajedno grade bolju budućnost”, ističe Novalić za Klix.ba.
Jedan od autora izložbe fotografija Nedžad Horozović kaže da su spomenici na određen način materijalizacija onoga što je prisutno u društvu kao način ophođenja prema prošlosti.
“Ono što je mene posebno zabrinulo je da ti spomenici, ne svi i ne bih da generalizujem, šalju poruku gnjeva uperenog spram drugoga i to je nešto što je, po nekom mom osjećaju i onoga što je neko moje iskustvo iz života u Bosni i onoga što smo svi zajedno proživjeli u ratu, stvar koja treba da zabrine”, smatra Horozović.
Izložba koja će u goraždanskom Domu mladih biti postavljena do 23. juna izazvala je i pažnju predstavnika institucija pa su javnom dijalogu prisustvovali i predstavnici gradske uprave Goražda, Vlade i Skupštine kantona, kao i načelnik općine Rudo, Rato Rajak.
“Mi smo postali zaista eksperti da pronađemo milion razloga zbog kojih bi se mogli dijeliti, a vrlo malo ulažemo napora da pronađemo one motive koji bi nas uputili jedne prema drugima, da nađemo nešto zajedničko. Ovaj centar promoviše upravo to i pronalazi one spone koje nam mogu bit zajedničke zbog naše zajedničke budućnosti”, smatra Rajak.