Međunarodna konferencija “Pomirenje historija?!” u organizaciji Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, održana je u Sarajevu od 15. do 17. maja 2018., uz jednodnevni studijski put u Zavidoviće 16. maja. Konferencija “Pomirenje historija!?” okupila je aktiviste za mir i ljudska prava, istraživače mirovnog rada, novinare i historičare iz različitih zemalja koje imaju ratno i postratno iskustvo, od Indije i Šri Lanke, preko balkanskih zemalja, Ukrajine i Gruzije do Zapadne Evrope. Odabir aktivista za mir i ljudska prava, istraživača mirovnog rada, novinara i historičara nije nasumičan, već ukazuje na prepoznatu potrebu da se fragmentisan rad u ovim poljima uveže ili makar njegovi akteri dovedu u dijalog, jer svako na svoj način može dati značajan doprinos izgradnji ili razgradnji mira. To je zadatak društvenog pomirenja, zadatak za šire i različite društvene skupine je sigurno jedan od temelja za pretpostavku uspješnog procesa pomirenja.
Konferencija je bila podijeljena na šest sesija, uz studijski put u Zavidoviće gdje smo se sreli sa ratnim veteranima Armije BiH, Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća obrane sa kojima CNA sarađuje na polju izgradnje mira nekoliko godina. Prvog dana konferencije (15. maj) tematizirali smo pitanje pravde i odnosa pravde i historije, a uvodničar je bio Edin Ramulić, logoraš, veteran i aktivista iz Prijedora koji je, između ostalog, sarađivao sa pravosudnim institucijama BiH na procesuiranju ratnih zločina. U drugom dijelu prijepodnevne sesije razgovarali smo o historiji i pravdi, koristeći se metodom akvarijuma (fishbowl) uvodničari su bili Edin Ramulić, Ponnampalam Narasingham, Marina Elbakidze, Albulena Karaga i Budimir Ivanišević. U poslijepodnevnim sesijama prvog dana konferencije tematizirali smo nenasilje uz uvodni input Diane Francis, te u plenarnoj diskusiji pitanje tabua.
Drugog dana konferencije (16. maj) posjetili smo Zavidoviće i zajedno sa ratnim veteranima obišli smo mjesta stradanja, mjesta borbi i te lokaciju koja je donedavno bila neobilježeno mjesto stradanja. Pridružili su nam se veterani Amir Mujkić, Asim Parlić i Enes Bajrić (Armije BiH), Spasoje Kulaga i Đoko Pupčević (Vojska Republike Srpske) i Mirko Zečević Tadić (Hrvatsko vijeće obrane). Za Zavidoviće smo se odlučili jer smo ih prepoznali kao pozitivan primjer u kontekstu izgradnje mira uz poseban doprinos ratnih veterana tom procesu. U Zavidovićima smo posjetili Kotu 715, poznatu i kao “Brdo smrti”, gdje su se tokom rata vodile žestoke borbe, a koju su ratni veterani zajednički posjetili već nekoliko puta i koju nekada zaraćene strane prepoznaju kao svojevrsno zajedničko mjesto stradanja. Također, posjetili smo centralni gradski spomenik, kao i lokaciju “13 kilometar”, koju su ratni veterani, u organizaciji CNA, posjetili prošle godine te pozvali da se ovo tada neobilježno mjesto stradanja dostojno obilježi što je i učinjeno. Na kraju studijske posjete ostavljen je prostor za pitanja i refleksije učesnika i ratnih veterana.
Treći dan konferencije (17. maj) u prijepodnevnoj sesiji ostavili smo prostor za refleskije, pitanja i komentare vezano za studijski put u Zavidoviće, a resursna osoba bio nam je član CNA i ratni veteran Adnan Hasanebegović. Ponnampalam Narasingham i Nenad Vukosavljević bili su uvodničari u sesiji o pomirenju, dok je u posljepodnevnoj sesiji o izgradnji mira uvodničarka bila Martina Fisher. U posljednjoj sesiji ostavili smo prostor za za rad u malim grupama kao svojevrsni osvrt na konferenciju i naučene lekcije.
Naslov konferencije sadrži znak uzvika i pitanja na svom kraju, čime smo želeli poslati poruku da smo u procesu ispitivanja, da nemamo spremne i gotove lekcije. Želja nam je bila da pozovemo i izazovemo na razmjenu, saradnju i kritiku. Konferencija je bila i prilika da niz osoba iz različitih profesionalnih polja koje godinama i u različitim kontekstima rade na izgradnji mira dobiju prostor za razmišljanje, refleksiju i propitivanje. Posebno je značajno što učesnici konferencije dolaze iz različitih konteksta i (post)konfliktnih društava koja imaju različita iskustva na polju izgradnje mira. Osim toga, bitna odrednica je i protok vremena, pa je izuzetno zanimljivo bilo razgovarati o pitanjima pravde, nenasilja, pomirenja i drugim imajući uvid u npr. kontekst u Ukrajini gdje je oružani sukob jedva završen, ili pak na Šri Lanci gdje je okončan prije jednu deceniju.
Dokumentaciju sa konferencije Pomirenje historija?! možete preuzeti OVDJE. Kako je radni jezik konferencije bio engleski, dokumentacija je dostupna samo na engleskom jeziku.