U Brčkom održana promocija knjige “Dolazimo u miru” i otvorena izložba fotografija

| CNA |
U Biblioteci - Knjižnici Brčko distrikta BiH u utorak, 9. 9. 2025. godine predstavljena je knjiga "Dolazimo u miru: Rad sa ratnim veteranima na izgradnji mira", a zatim je i otvorena prateća izložba fotografija autora Nenada Vukosavljevića ...
10. septembar/rujan 2025
10. septembar/rujan 2025

U Biblioteci – Knjižnici Brčko distrikta BiH u utorak, 9. 9. 2025. godine predstavljena je knjiga Dolazimo u miru: Rad sa ratnim veteranima na izgradnji mira, a zatim je i otvorena prateća izložba fotografija autora Nenada Vukosavljevića.

U razgovoru o knjizi su učestvovali Siniša Mijanić (Šamac), Ivo Anđelović (Brčko), Avdija Banda (Brčko), Nenad Vukosavljević (Beograd), dok je moderator razgovora bio Ernad Osmić (Brčko).

Na samom početku se riječima pozdrava i dobrodošlice obratila Lejla Hogić, rukovodilac Biblioteke – Knjižnice Brčko distrikta BiH.

Moderator predstavljanja, Brčak Ernad Osmić, profesor i književnik, se osvrnuo na to da se o ratovima devedestih mnogo priča u javnosti, ali da često izostaje perspektiva ljudi koji su u ratu direktno učestvovali i koji svojim ličnim iskustvom mogu da pošalju pouku budućim naraštajima, e te glasove nam donosi knjiga “Dolazimo u miru: Rad sa ratnim veteranima na izgradnji mira”.

Govoreći o više od dvije decenije rada sa ratnim veteranima na izgradnji mira Nenad Vukosavljević, član tima Centra za nenasilnu akciju je istakao da ova organizacija nije ničija, da su na različite načine mješoviti, te da su u stalnoj potrazi za tim šta naša društva treba da promjene kako se rat ne bi ponovio.

Pomirenje je lični izbor i ne može se nametati, mi iz Centra za nenasilnu akciju smo se oslobodili da tu reč počnemo da koristimo tek kada su ratni veterani počeli da je izgovaraju. Knjiga “Dolazimo u miru” je rezime našeg rada sa ratnim veteranima, koja šalje poruku da, ako ljudi koji su bili neprijatelji, koji su toliko propatili, sada rade jedni sa drugima na pomirenju, ko će drugi reći da to ne želi? Istina je da se u tom radu nećemo složiti oko svega, ali imamo zajedničko tlo, da se taj strašni gubitak koji smo imali u ratu ne ponovi u budućnosti.

Brčak Avdija Banda, ratni veteran ARBiH, je istakao da je njegova generacija djelila tragična vremena, te da su ratnohuškačke politike imale svoje žrtve, među koje svrstava i sebe.

I sada nas politike dijele, u mirovnom radu idemo tri koraka naprijed, dva koraka nazad, ali pomaka ima. Svi moramo biti iskreniji, moramo da gradimo bolje društvo, ali ako se ne suočimo sa tim šta je bilo, to vodi novim ratovima. Na zajedničkim posjetama ratnih veterana mjestima stradanja vidio sam da postoji iskreno saučestvovanje sa svim žrtvama. Kod mene je bila prelomna tačka kada sam u posjeti Potočarima vidio Novicu Kostića, ratnog veterana JNA sa juga Srbije, koji je pustio suzu.

blank

O svom angažovanju u mirovnom aktivizmu govorio je Siniša Mijanić, ratni veteran Vojske Republike Srpske, koji se u ratu zadesio sa tek napunjenih 18 godina. 

Imao sam druge planove za život, oni nisu uključivali rat. Sa prijateljem iz detinjstva sam se gledao preko nišana, ali smo se kasnije ponovo sreli i gledali oči u oči. Bilo je u našim zajedničkim posjetama mjestima stradanja mnogo teških trenutaka, ali meni je uvjek najteže da budem na mjestima na kojima su stradala djeca, u Sarajevu na primer, ili u Vitezu, gde je osmoro djece poginulo. Sećam se, kiša je padala, a meni su lile suze.

Kao učesnik rata na strani HVO, Ivo Anđelović iz Brčkog je rekao da mu je, iako je bio na brojnim zajedničkim posjetama ratnih veterana mjestima stradanja, te iako je u Brčkom urađeno dosta na memorijalizaciji poginulih pripadnika sve tri vojske, ipak žao što u samom Brčko distriktu nikada nije uspjela ideja da se održi zajednička komemoracija svim žrtvama, već svaka strana komemorira žrtve za sebe. 

Kroz mirovni rad obišao sam razna mjesta stradanja, mjesta na kojima su stradala djeca, stari, žene, ali bio sam i u Sijekovcu gde su stradali Srbi, i u Ahmićima gde su stradali Bošnjaci i u Grabovici gdje su stradali Hrvati. 

Nenad Vukosavljević iz Centra za nenasilnu akciju je zaključio:

Osjećam veliku zahvalnost ovoj grupi ljudi koji su u knjizi i na fotografijama, jer su imali hrabrosti da iskorače, što su se suočili sa odgovornošću i mislim da je to put koji vodi ka pomirenju.

Prisutni iz publike su osjetili sigurnu i podržavajuću atmosferu te su i sami podjelili svoja iskustva iz rata i koraka ka normalizovanju života u godinama koje su uslijedile potom. 

blank

Predstavljena knjiga je plod iskustava koje je Centar za nenasilnu akciju stekao tokom više od dvadeset godina saradnje sa bivšim borcima i sastoji se iz dvije cjeline: jedna se fokusira na potencijal ratnih veterana za izgradnju mira i iskustva koja smo sakupili, druga govori o ljudima koji čine taj rad mogućim.

Tekstove u knjizi potpisuju Amer Delić, Ivana Franović, Nedžad Novalić i Nenad Vukosavljević.

Knjigu su uredile Ivana Franović, Davorka Turk i Martina Fischer.

Elektronsko izdanje knjige se može naći na web stranici i besplatno je za preuzimanje, dok štampani primjerak posjetioci mogu preuzeti u našim uredima u Sarajevu i Beogradu.

Prateća izložba fotografija će biti otvorena do 16.9.2025. U prva dva dana nakon otvaranja, 10. i  11. septembra/rujna, biće omogućeno upoznavanje sa kontekstom izložbe od strane uposlenika Centra za nenasilnu akciju.

 

 

 

 

| CNA |

poveznice:

kategorije:

cna sajtovi

onms

biber

nenasilje!

kultura sjećanja