Komemoraciji ubijenim civilima na mostu na rijeci Savi između Brčkog u BiH i Gunje u Hrvatskoj prisustvovali su mirovni aktivisti i ratni veterani iz Bosne i Hercegovine.
Prije 29 godina prilikom miniranja mosta koji povezuje Brčko i Gunju, odnosno Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, ubijeno je više od stotinu civila koji su se u trenutku miniranja zatekli na mostu.
Polaganjem cvijeća i bacanjem ruža u rijeku Savu 30. aprila odata je počast ubijenim i pozvano na pronalaženje posmrtnih ostataka žrtava i procesuiranje odgovornih. Prema navodima udruženja žrtava broj ubijenih nikada nije precizno utvrđen ali se pretpostavlja da se radi o više od 100 civila. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo tri žrtve. Također, za ovaj zločin još uvijek niko nije procesuiran, a usljed neprocesuiranja sudski nije utvrđeno ko je odgovoran za stradanje civila.
Komemoraciji koju organizira Udruženje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta BiH u koordinaciji sa Udrugom obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata, Udruženjem logoraša i Udruženjem za pomoć žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja, ove godine pridružili su se, u organizaciji Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, i bivši pripadnici Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske uz mirovne aktiviste iz regiona.
“Kao ratni veterani, svjesni odgovornosti koju nosimo, na ovakva mjesta u Bosni i Hercegovini i regionu dolazimo kako bismo žrtvama odali počast, a njihovim porodicama uputili riječi podrške i solidarnosti. Posebno je bolna činjenica kada porodice tragaju za posmrtnim ostacima najmilijih kao što je to slučaj ovdje. Svjestan sam da porodice trebaju konkretnu pomoć državnih institucija kako bi pronašli svoje najmilije, a mi, kao njihovi sugrađani, želimo reći da ćemo ih uvijek podržati u njihovim nastojanjima. Drugi bitan aspekt jeste procesuiranje odgovornih, jasno se određujući i osuđujući svaki zločin, pozivamo tužilaštva da konačno učine više na procesuiranju odgovornih”, kazao je ratni veteran Armije RBiH i član Centra za nenasilnu akciju Adnan Hasanbegović.
Najveći broj civila na mostu se zatekao tokom pokušaja ulaska u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske. Kako je rat u Bosni i Hercegovini već bio počeo, stotine civila se preko Brčkog pokušalo domoći svojih domova gdje su im ostale porodice. Most je već ranije bio miniran i oštećen, a civili su u Gunji čekali da istekne policijski sat i krenu pješice preko mosta rano ujutru. Most je dignut u zrak nešto prije 5 sati ujutru dok je preko njega prelazila kolona civila koje su hrvatske vlasti pustile da preko mosta krenu 15-ak minuta prije isteka policijskog sata. Ubijeni su bili iz različitih dijelova BiH što je otežalo utvrđivanje tačnog broja ubijenih, a činjenica da su tijela završila u rijeci Savi usložnilo je potragu za nestalima.
Ramiz Ahmetović, predsjednik Udruženje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta BiH, kazao je kako se svake godine na mostu okupljaju kako bi očuvali sjećanje na zlo koje im se desilo kao i da podsjete generacije koje dolaze na prošlost, ali i na potrebu da rade na očuvanju postignutog mira i njegovoj daljnjoj izgradnji.
“Ovdje je problem što ni nakon 29 godina nije podignuta optužnica za ovaj ratni zločin i nismo sigurni da će se to u skorije vrijeme i desiti. Neke okolnosti su jako poznate, ali ovdje je to stvar politike, kad politika to bude htjela ta optužnica će biti podignuta. Dio odgovornih za zločine, prema nekim informacijama, i dalje rade u vlasti, u medijima, i jasno je da nekome ne odgovara da se zločin procesuira. Mi nismo toliko jaki niti možemo da utičemo na bilo šta osim da konstatiramo da, ako se ovako nastavi, siguran sam da porodice neće dočekati pravdu jer će izumrijeti. Onda se postavlja pitanje kome će tad ta pravda trebati, samo istoriji, da se evidentira da se zna šta se desilo. I to je bitno, da se zna istina, ko je to uradio, ja ne mogu govoriti samo o individualnoj odgovornosti, da je to učinio pojedinac, iza ovoga stoji vlast kakva je tad bila”, kazao je Ahmetović.
Sjećanjem na ubijene civile na mostu u Brčkom pomenuta udruženja obilježavaju kao početak stradanja nesrpskog stanovništva ovog područja.
“Zahvaljujemo udruženjima koja čuvaju sjećanje na ubijene na mostu, što je posebno važno kada se radi o zločinima koji još uvijek nisu procesuirani niti je most obilježen kao mjesto stradanja civila. Ovo je sjećanje tim važnije što se radi o stradalima koji dolaze iz mjesta širom BiH. Naša je nada da će se pojaviti inicijativa za obilježavanjem ovog stradanja i s druge strane mosta, u Hrvatskoj, u Gunji, odakle su ovi nesretni ljudi pošli u smrt”, kazala je Davorka Turk iz Centra za nenasilnu akciju.
Siniša Mijanić, bivši pripadnik VRS-a iz Šamca kazao je kako je važno posjetiti sva mjesta stradanja i odati počast žrtvama.
“U tom ratu većinom su stradali oni koji su nedužni, tako i toga dana u Brčkom su stradali nedužni civili. Stradali su ljudi na mostu, na putu ka svojim kućama, svojim porodicama. Mi smo kao bivši pripadnici svih vojski koje su učestvovale u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije došli da odamo počast žrtvama, a budućim generacijama da kažemo da do toga više ne dođe. Da budemo svjesni da rat nikome ništa dobro nije donio. Da su mnogi ostali invalidi, mogi su stradali i, što je najžalosnije od svega, mnogo mnogo mladih života izgubljeno je u toku rata”, kazao je Mijanić.
Ratni veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, Boderištu kod Brčkog, Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
Galerija fotografija je dostupna OVDJE
Medijski izvještaji: