Sjećanje na žrtve iz Varivoda i Gošića: Solidarnost sa obiteljima ubijenih i poziv na kažnjavanje odgovornih

piše CNA
26. septembar/rujan 2020

Dana 28. 9. 2020. navršava se 25 godina od zločina nad srpskim civilima u mjestima Varivode i Gošić kod Knina. Uz solidarnost sa obiteljima žrtava i poziv hrvatskim vlastima da se odgovorni procesuiraju, sjećanju na ubijene civile pridružuju se i ratni veterani i mirovni aktivisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

U mjestu Varivode, koje se nalazi 40-ak kilometara zapadno od Knina, 28. 9. 1995, skoro dva mjeseca nakon završetka operacije “Oluja”, nepoznati počinitelji ubili su devet civila starije životne dobi, dok je u obližnjem mjestu Gošić 27. 8. 1995. ubijeno 8 civila također starije životne dobi. Iako  hrvatske vlasti ne negiraju počinjene zločine, ni 25 godine poslije odgovorni za zločine nisu  procesuirani niti kažnjeni.

Mješovita grupa ratnih veterana iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, 30-ak bivših pripadnika Armije RBiH, Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane, Vojske Republike Srpske, Jugoslovenske narodne armije i Vojske Jugoslavije, nazočila je 2017. komemoracijama u Varivodama i Gošiću.  Zbog pandemije i ograničenja kretanja i okupljanja, ove godine će u Varivodama i Gošiću počast civilima odati manja delegacija Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, ali se sjećanju na ubijene pridružuju i drugi veterani i aktivisti.

“Puno nam je značilo da dođemo na komemoraciju u Varivode i Gošić s obzirom da su to mjesta stradanja civila za koja niko nije odgovarao, i smatrali smo da i dolazak ove naše grupe ratnih veterana može barem do neke mjere potaknuti procese koji bi doveli do toga da se više pažnje obrati na stradanja civila u Domovinskom ratu i svakako da pozovemo na procesuiranje i kažnjavanje onih koji su za to bili odgovorni”, kazala je Davorka Turk, članica Centra za nenasilnu akciju iz Zagreba. Ona se također posebno zahvaljuje i Srpskom narodnom vijeću (SNV) koji je suorganizator komemoracija i koji nastoji graditi kulturu sjećanja na žrtve koja je inkluzivna i koja vodi ka izgradnji mira.

Zvonko Lucić, ratni veteran Hrvatske vojske iz Zagreba, kaže da mu je u sjećanju posebno ostalo koliko je organizatorima komemoracije i samim mještanima bilo važno da njihove žrtve komemoriraju i drugi.

“Važno je sudjelovati u tako nečemu, zbog toga što je tim ljudima jako važno,  oni na taj način doživljavaju priznanje, doživljavaju se kao dio građanstva države, dio ravnopravne zajednice”, smatra Lucić.

Stanislav Krezić, ratni veteran HVO-a iz Mostara, do sada je bio na više komemoracija u regiji.  Kao ratni veteran i mirovni aktivist smatra da je sjećanje na sve žrtve važno posebno za manjinske i povratničke zajednice kako bi im se time od njihovih susjeda dao jasan znak da su tu dobrodošli i da nisu ugrožena njihova prava.

“Poruka pravih branitelja je poruka zasigurno da se, prije svega, izvinemo tim obiteljima koje su izgubile svoje. Najmanje što možemo napraviti je da se poklonimo i odamo poštovanje ljudima, posebno onima koji nisu imali ni pravo ni snagu da se brane…”, kaže Stanislav Krezić koji, uz osudu zločina, kaže i kako počinitelji zločina nisu nikakvi heroji ni vitezovi već kukavice.

Ratni veterani i mirovni aktivisti pozdravljaju ovogodišnje pozitivne iskorake u Hrvatskoj, prvenstveno  sudjelovanje državnih dužnosnika na komemoracijama ubijenim srpskim civilima.

“Na sve to gledam zapravo sa velikim olakšanjem. Smatram da je to nužan i vrlo potreban korak za hrvatsko društvo u cjelini, ne samo zbog suočavanja sa zločinima počinjenima tijekom Domovinskog rata, a gdje se odgovornost do sada izbjegavala. Bez takvog suočenja mislim da nije moguće graditi niti dobrosusjedske odnose niti zdravo društvo. Smatram da je to olakšanje bilo ne samo za mene već za veliku većinu građana Hrvatske”, ističe Davorka Turk.

Zvonko Lucić ove iskorake vidikao na simbolički važne, ali očekuje da nakon toga uslijede i konkretniji koraci.

“Bit će jako dobro ako nakon te simbolike to zaživi u realnom životu i smanje se međunacionalne tenzije. To bi bila najveća dobit za cijelo društvo, ne samo za tu zajednicu već za kompletno društvo u cjelini”, zaključuje Lucić.

Već godinama u mirovnjačkim aktivnostima sudjeluje i Aleksandar Sokolović, ratni veteran Vojske Jugoslavije iz Kruševca. O svom iskustvu kaže:

“Prvi put kad sam bio na nekoj takvoj akciji nisam znao šta da očekujem. Bio sam u čudu, ali kad sam došao i shvatio šta je moj narod uradio nekom drugom, osjetio sam neko olakšanje što sam tu, skinuo sam neki teret sa sebe koji nisam ja imao na plećima, ali je pritisak toliki da to non-stop imaš na sebi. I mislim da svako treba da dođe, da vidi, da čuje šta se tu dešavalo. Ako nemaš osjećaj prema tuđim žrtvama nećeš moći imati ni prema svojim”, kaže Sokolović.

Adnan Hasanbegović, ratni veteran iz Sarajeva, imao je priliku da se na komemoraciji u Varivodama i Gošiću obrati prisutnima.

“Mi kao veterani imamo, da tako kažem, nekakvu energiju koja je važna jer smo bili neko ko je ratovao i doprinosio tom nasilju, a danas pokušavamo vratiti time što dolazimo na tu komemoraciju. To ljudima znači čini mi se, naročito što bivši neprijateljski borci  dolaze. Nekima koji to malo teže prihvataju, uvijek kažem da su ti ljudi iskreni i da žele i da pruže ruku pomirenja i iskrenog kajanja ili žalovanja za onim što je bilo, ali da moramo nekako zajedno probati ići dalje u budućnost, poslati neke druge poruke budućim generacijama”, kaže Hasanbegović. Na kritike da se time relativiziraju druge žrtve, Hasanbegović odgovara kako se poštovanjem jednih žrtava ni na koji način ne mogu relativizirati druge žrtve i da je sjećanje na sve žrtve prilika da izgradimo pravednije društvo.

Sjećanjem na žrtve Varivoda i Gošića i svih drugih žrtava, ratni veterani žele poslati poruku i svojoj djeci i mlađim generacijama.

“Želimo da toj našoj deci pokažemo gdje smo mi grešili da ne bi sutradan oni grešili ili njihova deca posle toga”, kaže na kraju ratni veteran Aleksandar Sokolović.

Veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su nazočili komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.

 

poveznice:

kategorije:

ONMS

Biber

Kultura sjećanja

Priručnik